Milić od Mačve

aaa-010

Milić Stanković – Milić od Mačve, Ludi čovek, 1981, tempera na platnu kaširana na šperu, 122,2×81 cm, na poleđini slike zapis: Milić – Ludi čovek , MILITCH – L’ HOMME FOD, Milić od Mačve, (Militch de Matchva, Militch da Matchva), Privatna kolekcija Đura Popovića, Novi Sad.

 

BIOGRAFIJA

Milić Stanković – Milić od Mačve

(Belotić 1934 – Beograd 2000.)

Ličnost Milića Stankovića ostaće skrivena velom grandioznosti, fantazmogorije i teatralnosti toliko vidljive i na njegovim slikama. Rođen u ataru mačvanskog sela Belotića, sa umetnošću se prvi put susreo na časovima crtanja koje je u šabačkoj gimnaziji držao francuski đak Đorđe Kostić. Ubrzo, kao član njegovog ateljea, izlaže u gimnazijskoj sali svoja prva dela u duhu realizma.

Na zahtev oca upisuje Arhitektonski fakultet, međutim snagom svoje mladalačke volje i zavidnog talenta upisuje i Likovnu akademiju zbog čega ga se otac javno odriče preko lokalnog šabačkog lista. Kretao se i stvarao u krugu kolega sa arhitekture Peđom Ristićem, Đorđem Kadijevićem, Leonidom Šejkom, Sinišom Vukovićem i Vladom Veličkovićem, kolega sa Likovne akademije Dadom Đurićem, Urošem Toškovićem, Oljom Ivanjicki, Kostom Bradićem, Mihailom Čumićem i Prvoslavom Arsićem, takođe sa Mirom Glavurtićem, Milovanom Vidakom i Svetom Samurovićem. Ovi nadareni mladi ljudi osnovali su umetničku grupu Mediala koja je delovala između 1953. i 1959. godine pokušavajući da novim likovnim rešenjima, zasnovanim na renesansim modelima slikanja, razbiju kruti obrazac koji socrealizam, kao dominantni stil, sa sobom nosio.

Ovaj period Milićevog stvaralaštva obeležava i beg u rodno Nakućište kojem će se često vraćati i obrađivati iznova motiv Mačve u svojim slikama. Od 1958. postao je doživotni član svetskog udruženja fantastične i magijske umetnosti Fantasmaži u Briselu. Na završnoj godini Likovne akademije odlazi u Pariz, zatim u Rim gde pored dela starih majstora izučava Sislija, Gogena, Pisaroa. Prvu samostalnu izložba, priredio je po dolasku iz Pariza 1959. u Galeriji Grafičkog kolektiva, koja će iste godine biti ispraćena prvom velikom izložbom Mediale.

Bio je rano priznat i voljen u Evropi, kretao se u krugu Dalija, Rokfelera, Golde Meir. Pamtiće se kao plodan slikar koji je  slikao brzo, i ostavio za sobom 7500 slika, 13 000 grafika i stotine ikona i fresaka. . Samostalno je izlagao u Beogradu, Ženevi, Rimu, Londonu. Minsku, Kijevu, Bonu, Njujorku, Milanu, Prinstonu, Beču, Cirihu, Parizu, kao i u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije. Slike mu se nalaze u brojnim privatnim i javnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.

I sam književnik i slikar iz čijeg književnog opusa, pored zbirki pesama, se izdvaja istorijsko umetnička monografija Od Lepenskog vira do srpske vedante, osnivač je Mačvanske slikarske i  pesničke škole. Milićeva dela, u duhu nadrealizma, figurativna i opsena, stiliski oslonjena na Boša i Brojgela, prevazilaze postignuća realnog, čulnog i umnog iskustva. Omiljeni motiv, pitoma, mirna Mačva kroz koju balvani divlje nadiru, postaće beleg po kome će se njegove slike prepoznavati širom sveta.

istoričar umetnosti

Jelena Marković