Živko Stojsavljević

Živko Stojsavljević, Ribari, 1950 – 1955, ulje na platnu, 74×114 cm, potpisano ćiriličnim pisanim slovima dole desno: Stojsavljević. Privatna kolekcija Đura Popovića, Novi Sad.
BIOGRAFIJA
Živko Stojsavljević
(Benkovac 1900. – Beograd 1978.)
Rođen u u Benkovcu u Dalmaciji, posle završene osnovne škole upisuje Italijansku kraljevsku gimnaziju u Zadru. Prvo interesovanje za umetnost ispoljava u višoj školi za industrijsko crtanje „Pasquale Bakmaz“. Po završetku rata 1918., bežeći od kuće, ostvaruje želju da studira slikarstvo i u Firenci upisuje Kraljevski institut lepih umetnosti koju završava za dve godine te svoje umetničko obrazovanje nastavlja na Višem kraljevskom institutu lepih umetnosti u Rimu, koji takođe završava pre roka i stiče diplomu višeg kursa za dekorativno slikarstvo.
Putovanjem po Francuskoj i severnoj Evropi dopunjuje svoje obrazovanje, biva očaran impresionizmom čiji odjek postaje prisutan u njegovim potonjim delima. Po povratku iz Evrope dolazi u Beograd gde u društvu slikara Moše Pijade i Stanislava Beložanskog izvodi dekorativne radove na svodovima u novom krilu Narodne banke po uzoru na ornamentiku koju je u starom delu zgrade izveo Dragutin Inkiostri.
Period koji sledi, provodi u Kninu u napuštenoj tvrđavi iznad grada pravdajući tu odluku rečima: „Posle tolikih utisaka, koje sam primio putujući po raznim zemljama, bilo mi je potrebno da se okrenem sebi samom – svome unutarnjem ja“. Svoj radni vek proveo je kao „stalni učitelj veština“ u gradovima poput Šibenika, Ćuprije, Smedereva, Zemuna i Beograda.
Sedamdesetih godina 20. veka, u doba koje je to smatralo nepoželjnim, živopiše i radi ikone na platnu za veliki broj pravoslavnih crkava. Izlagao je u Firenci i Rimu, prvu samostalnu izložbu u Beogradu održao je 1933. u Klubu prijatelja Francuske i njome se uključuje u tokove prestoničkog slikarskog života u kom će kasnije prirediti niz samostalnih i zajedničkih izložbi članova ULUS-a. Od 1952. godine postaje član Društva srpskih umetnika „Lada”.
Svoj slikarski opus, Živko Stojsavljević, je kreirao krećući se od Kninskih krajolika i šarenih narodnih nošnji lokalnog življa, preko morskih žalova Dalmatinske obale, sve do građanske zatim režimske svakodnevnice Beograda. U njegovim delima je oslikano delikatno saglasje čoveka i prirode, koje ne napušta čak i kad mu teme pod pritiskom talasa socrealizma postanu angažovane. Posedovao je izvanredno umeće da svoj senzibilitet po potrebi naglasi te ugasi bojom, prenoseći posmatraču ne samo sliku, već stanje duha, intimno proživljen trenutak u vremenu.
istoričar umetnosti
Jelena Marković